Hrvatski jezik u 19. stoljeću – gostujuće predavanje prof. dr. sc. Sanje Vulić na Institutu za slavistiku u Beču

U petak, 16. svibnja, na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču prof. dr. sc. Sanja Vulić sa Sveučilišta u Zagrebu održala je gostujuće predavanje naslovljeno Hrvatski jezik u 19. stoljeću. Gostujuće predavanje organizirala je prof. dr. sc. Zorka Kinda-Berlaković s Instituta za slavistiku Sveučilišta u Beču i Austrijsko društvo za kroatistiku uz potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U uvodnome dijelu predavanja bilo je riječi o inačicama hrvatskoga književnoga jezika od početka 19. stoljeća do narodnoga preporoda, tj. do 1830. Središnji dio predavanja odnosio se na gramatičku analizu djela hrvatskih književnika objavljenih od sredine do kraja 19. stoljeća (Dragojla Jarnević, Matija Mažuranić, August Šenoa, Eugen Kumičić, Fran Mažuranić, Ksaver Šandor Gjalski, Vjenceslav Novak i drugi). Pri jezičnoj analizi književnih djela prednost je dana primjerima iz proznih djela, nešto manje dramskih, a najmanje djela u stihovima, budući da su u pjesničkim djelima jezična rješenja podređena rimi i metru. Primjeri su se usporedili sa stanjem u današnjem gradišćanskohrvatskom književnom jeziku, što je bilo vrlo zanimljivo za nazočne studentice i studente. U nastavku predavanja bilo je riječi o hrvatskim filološkim školama koje su djelovale u drugoj polovici 19. stoljeća, o njihovim protagonistima i glavnim značajkama. Zaključni dio izlaganja dao je pogled na status hrvatskoga književnog jezika u 19. stoljeću.

Nazočni gosti pozorno su slušali profesoričino izlaganje nakon čega je uslijedila zanimljiva i živa diskusija.

 

O predavačici

Prof. dr. sc. Sanja Vulić znanstvenica je iz polja jezikoslovlja i dijalektologije. Redovita je profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a bila je i pročelnicom Odsjeka za kroatologiju. Predaje predmete Hrvatska dijalektologija, Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori, Hrvatski tisak u dijaspori, Suvremena hrvatska književnost u dijaspori, Tvorba riječi u hrvatskom jeziku, Čakavska književnojezična baština, Fonologija hrvatskoga jezika. Voditeljica je projekta „Suradnja s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori“. Pokrenula je i vodi Ljetnu školu za nastavnike i studente hrvatskoga jezika na otoku Krku i Zimsku školu za nastavnike hrvatskoga jezika iz dijaspore u Mađarskoj. Držala je izlaganja na više od 200 znanstvenih i stručnih simpozija u Hrvatskoj i inozemstvu (Australija, Austrija, Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Italija, Rumunjska, Bugarska, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina) i više od 40 gostujućih predavanja na visokoškolskim ustanovama i sveučilištima u Kanadi, Japanu i diljem Europe. Autorica je ili suautorica dvadeset i pet knjiga, a napisala je oko 200 znanstvenih i 300 stručnih radova te oko 550 kraćih radova pretežito popularnoznanstvenoga sadržaja. Članica je uredništva časopisa Čakavska rič i Modruški zbornik, a više od dvadeset i pet godina ima svoju jezičnu kolumnu u časopisu Hrvatske matice iseljenika, pod imenom Jezični podsjetnik. Dobitnica je Nagrade Fakulteta hrvatskih studija i Nagrade Grada Zagreba.